35 često postavljanih pitanja o gromovima i munjama

Munje su jedna od najljepših misterija na Zemlji, ali su vrlo opasne jer posjeduju ogromnu razornu moć. Čak iu davnim vremenima, čovjek je gledao kako munje cijepaju visoka stabla, pale šume i domove, ubijaju stoku i ovce na planinskim obroncima i dolinama, i više puta svjedočio kako ljudi umiru od groma. Dojam zasljepljujuće munje pojačala je zastrašujuća tutnjava grmljavine.

Pred ovom divovskom strašnom stihijom čovjek se osjećao malim, slabim i krajnje bespomoćnim. Munje i gromove smatrao je manifestacijama nezadovoljstva bogova, kaznom za zla djela.

Suvremena znanost je dokazala da su grmljavinske oluje složene atmosferske pojave praćene električnim pražnjenjima-munjama koje uzrokuju grmljavinu. Danas znamo prilično mnogo o grmljavini, munjama i grmljavini te zaštiti od groma. Ali postoji i neotkriveno.

Kako nastaje munja: Što je munja i kako nastaje?

Svrha ovog članka je ispravno objasniti uzroke prirodnih pojava koje se događaju oko nas, podatke o grmljavini i munjama koje je znanost skupila do danas, a koji se neprestano ažuriraju i poboljšavaju zahvaljujući neumornim istraživanjima koja se provode diljem svijeta.

Dakle, 35 najpopularnijih pitanja o gromovima i munjama.

1. Gdje su središta grmljavinskih nevremena? — Uglavnom su tamo gdje se često izmjenjuju planine i riječne doline, a u ravnicama — na mjestima gdje je isparavanje vode značajnije. Na pojavu grmljavinskih nevremena utječe oblik reljefa koji pridonosi nastanku i održavanju temperaturnih razlika u susjednim slojevima zraka.

2. Koliko su česte grmljavinske oluje na sjevernoj i južnoj hemisferi? — U većini regija srednjih geografskih širina sjeverne hemisfere najveći broj grmljavinskih oluja događa se u ljetnim mjesecima lipnju i srpnju, a manje u zimskim mjesecima prosincu i siječnju.

Na južnoj hemisferi grmljavinske oluje najčešće se javljaju u prosincu i siječnju, rjeđe u lipnju i srpnju. Postoji dosta iznimaka od navedenih podataka. Na primjer, u Velikoj Britaniji i oko Islanda zimske grmljavinske oluje prilično su česte. Iznad oceana najveći broj grmljavinskih oluja uvijek se događa zimi.

U tropskim i suptropskim područjima zemaljske kugle grmljavinske oluje su posebno jake i najčešće se javljaju tijekom kišne sezone. U Indiji - u proljeće (travanj - svibanj) i jesen (rujan). Najveći broj dana s grmljavinom na Zemlji nalazi se u tropskim i ekvatorijalnim zemljama. U smjeru sjevernih geografskih širina njihov broj postupno opada.

3. Koja su svjetska područja žarišta grmljavinske oluje? — Ima ih šest: Java — 220 dana s grmljavinom godišnje, Ekvatorijalna Afrika — 150, Južni Meksiko — 142, Panama — 132, Središnji Brazil — 106, Madagaskar — 95.

Statistika munje:

Svake sekunde nad Zemljom bljesne više od 100 munja, dakle 360.000 na sat, 8,64 milijuna dnevno, a 3 milijarde godišnje.

4. U kojem se smjeru munja najviše kreće? — Od oblaka do Zemlje, a mogu pogoditi planine, ravnice ili mora.

5. Zašto vidimo munje? — Kanal munje, kroz koji prolazi mlaz goleme snage, vrlo je vruć i jako svijetli. To nam omogućuje da vidimo munje.

6. Može li promatrač razlikovati voditelja od glavne pozornice? "Ne, jer slijede izravno jedan za drugim, izuzetno brzo istim putem."

Vođa — prva pripremna faza za pojavu munje. Stručnjaci to zovu stepenasto otpuštanje iz glave. Od grmljavinskog oblaka do Zemlje, vođa se kreće u brzom slijedu svjetlosnih kvanta, čija je duljina oko 50 m. Razmaci između pojedinih koraka su otprilike jedna pedesetmilijuntinka sekunde.

7. Pukne li munja nakon prvog spoja dva suprotna naboja? "Nestalo je struje, ali munje obično tu ne prestaju." Često novi vođa slijedi put kojim je krenulo prvo izdanje, nakon čega ponovno slijedi većina odbačenih. Ovo dovršava drugo pražnjenje. Uzastopno se može dogoditi do 50 takvih izbačaja koji se sastoje od dva stupnja.

8. Koliko najčešće ima iscjedaka? — 2 — 3.

9. Zbog čega je munja treperila? — Pojedinačna pražnjenja remete tijek munje. Promatrač to doživljava kao treptaj.

10. Koja je razlika između pojedinih pražnjenja? "Vrlo kratko — manje od stotinke sekunde."Ako je broj bljeskova munje velik, tada sjaj traje cijelu sekundu, ponekad i nekoliko sekundi. Prosječno trajanje munje je oko četvrtine sekunde. Samo mali postotak munja traje dulje od jedne sekunde.

Američki znanstvenik McIchron navodi podatke o kratkom trajanju pražnjenja koja se dižu od visoke zgrade do oblaka. Polovica opažene munje trajala je 0,3 sekunde.

11. Hoće li grom dvaput udariti u isto mjesto?- da Televizijski toranj u Ostankinu ​​grom je pogodio u prosjeku do 30 puta godišnje.

12. Udara li munja uvijek u vrh predmeta? - Ne. Na primjer, grom je udario u Empire State Building 15 m ispod njegovog vrha.

13. Odabere li munja uvijek najviši objekt? – Ne, ne uvijek. Da su dva jarbola jedan do drugoga, jedan od željeza i jedan od drveta, grom bi prije udario u željezo, makar bio niži. To je zato što željezo bolje provodi struju od drveta (čak i kad je mokro). Željezni jarbol je također bolje povezan sa zemljom, te se na njega lakše privlači električni naboj tijekom formiranja vodiča.

14. Hoće li munja pogoditi najvišu točku pješčanog humka ili glinenog područja nizvodno? — Munja uvijek bira put najmanjeg otpora, pa ne udara u najvišu točku tla, nego u mjesto gdje je glina najbliža, jer je njena električna vodljivost veća od one pijeska. U brdovitom području gdje je rijeka tekla, munja je udarila u rijeku, a ne u obližnja brda.

15. Štiti li dim iz dimnjaka od udara groma? — Ne, jer bi dim koji izlazi iz dimnjaka mogao olakšati put munje i tako je uzrokovati da udari u dimnjak.

16. Može li biti grmljavine bez munje? - Ne.Kao što znate, grmljavina je zvuk koji stvara munja uslijed širenja plinova, čiji je uzrok ona sama.

17. Sijeva li munja bez grmljavine? - Ne. Iako se grmljavina ponekad ne čuje na velikoj udaljenosti, ona uvijek prati munju.

18. Kako odrediti udaljenost koja nas dijeli od munje? — Najprije vidimo munju, a tek nakon nekog vremena čujemo grmljavinu. Ako npr. između munje i groma prođe 5 sekundi, onda je za to vrijeme zvuk prešao put od 5 x 300 = 1650 m. To znači da je munja udarila nešto više od 1,5 km od promatrača.

Za lijepog vremena čuje se grmljavina 50 — 60 sekundi nakon munje, što odgovara udaljenosti od 15 — 20 km. To je puno manje od udaljenosti na kojoj se čuju zvukovi umjetnih eksplozija, budući da je u ovom slučaju energija koncentrirana u relativno malom volumenu, dok je kod pražnjenja munje raspoređena duž cijele putanje.

19. Je li grom ikada udario u auto? — Otpor izolacije suhih guma je toliko velik da je izravan put munje do tla kroz vozilo malo vjerojatan. Ali tijekom grmljavinske oluje, u većini slučajeva pada kiša, gume na automobilu se smoče. To povećava vjerojatnost sudara čak i ako vozilo nije najviši objekt u tom području.

20. Privlači li automobil u pokretu više munje nego onaj koji miruje? — Ne postoji jednoznačan odgovor na ovo pitanje. U svakom slučaju, međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da bliski udar munje može uplašiti i zaslijepiti, stoga brzina kretanja mora odgovarati situaciji.

21. Što treba učiniti za vrijeme jakog grmljavinskog nevremena? — Za vrijeme jakog nevremena pokušajte pronaći prikladno parkiralište ili se s autoceste pomaknite na šumski ili seoski put i tamo pričekajte grmljavinsko nevrijeme.

22. Može li grom pogoditi avion u letu? - da Na sreću, gotovo svi zrakoplovi koje je pogodio grom nastavljaju letjeti.Na svakih 5.000 do 10.000 sati leta dogodi se otprilike jedan udar groma u zrakoplov.

23. Koje je mjesto munje među uzročnicima zrakoplovnih nesreća? — Ako napravimo popis uzroka avionskih nesreća uzrokovanih takvim meteorološkim čimbenicima kao što su mraz, snijeg, zaleđivanje, kiša, magla, oluje i tornada, tada će munje zauzeti jedno od posljednjih mjesta na njemu.

24. Koji uređaji u zrakoplovu su osjetljiviji na munje? — Otprilike trećina udara groma oštećuje električne uređaje. Bilo je slučajeva kada nakon udara groma razni instrumenti na vozilu nisu radili - indikatori količine goriva, tlaka ulja i drugo, jer su im magneti bili u kvaru. Ne preporučuje se dolijevanje goriva tijekom grmljavinske oluje jer postoji opasnost od udara groma.

25. Koja je opasna udaljenost od mjesta udara groma? — Na mjestu udara groma stvara se krug unutar kojeg je napon koraka toliki da je opasan za ljude i životinje. Njegov radijus može doseći 30 m. Promatraču je teško razlučiti radi li se o izravnom ili neizravnom udaru groma, jer je zasljepljivanje toliko trenutno, a tutnjava toliko zaglušujuća da čovjek ne shvati odmah što se dogodilo.

26. Može li se dogoditi nezgoda u zgradi? — Da, ako se osoba nalazi u blizini metalnog predmeta i u blizini ispusta gromobrana.

27.Gdje je manja opasnost od udara groma - u gradu ili selu? “U gradu su ljudi manje ugroženi jer čelične konstrukcije i visoke zgrade donekle djeluju kao gromobrani. Stoga grom najčešće pogađa ljude koji rade u polju, turiste i građevinske radnike.

28. Je li osoba koja se skriva ispod drveta zaštićena od groma? “Otprilike trećina svih žrtava groma sklonila se ispod drveća.

29. Ima li slučajeva da je osoba doživjela nekoliko udara groma? — Američki šumar Roy S. Sullivan, kojeg je grom pogodio četiri puta, vjeruje se da je duh koji hoda, a nije pretrpio ozbiljne ozljede osim spaljene kose. On sam opisuje to iskustvo na sljedeći način: “Bilo je kao da me ogromna šaka bacila na tlo i cijelo mi se tijelo potreslo. Oslijepila sam, oglušila i osjećala sam se kao da ću se raspasti. Trebalo je nekoliko tjedana prije nego što su ti osjećaji nestali. «

30. Kakav učinak ima munja na ljudski organizam? — Isto kao i djelovanje električne opreme koja radi pod visokim naponom: osoba odmah gubi svijest (što je olakšano strahom), srce mu može stati. Zahvaćen je i središnji živčani sustav, što dovodi do paralize živaca i mišića, posebice dišnih.

Ako osoba preživi izravan udar munje, to je vjerojatno zato što je većina struje otišla na drugi objekt. Osim manje ili više ozbiljnih strujnih udara, grom ostavlja opekline na tijelu, ponekad i duboke rane s razderanim mesom, što je posljedica eksplozivnog djelovanja groma. Opekline imaju nevjerojatan oblik i često tvore šarene slike tzv slike Lichtenberga.

31. Koja bi trebala biti prva pomoć u slučaju udara groma? — Isto kao i kod drugih strujnih udara i opeklina: uglavnom umjetno disanje. Učinjeno na vrijeme i dovoljno dugo, spasit će mnoge živote. Ako se život osobe pogođene gromom može spasiti pružanjem odgovarajuće prve pomoći, znakovi paralize obično nestaju bez štetnih posljedica polako, tijekom nekoliko sati ili dana.

32. Koju energiju ima prosječna linijska munja? — Na temelju podataka o naponu, struji i snazi ​​naboja, procjenjuje se da prosječni milium sadrži energiju reda veličine 250 kWh (900 MJ). Engleski stručnjak Wilson navodi druge podatke — 2800 kWh (104MJ = 10 GJ).

33. U što se pretvara energija munje?— Najveći dio se sastoji od svjetlosti, topline i zvuka cijelo vrijeme.

34. Kolika je energija munje po jedinici zemljine površine? — Za 1 četvorni kilometar zemljine površine energija munje je relativno mala. Ostali oblici energije u atmosferi, poput sunčevog zračenja i energije vjetra, uvelike ga premašuju.

35. Može li munja biti korisna? — Električna pražnjenja tijekom grmljavinske oluje pretvaraju dio atmosferskog kisika u novu plinovitu tvar — ozon, oštrog mirisa i izvrsnih dezinfekcijskih svojstava. U svom sastavu ima tri atoma kisika, oslobađa slobodni kisik, zbog čega se zrak pročišćava nakon grmljavinske oluje.

Pod utjecajem visoke temperature munje, kisik se spaja s atmosferskim dušikom, tvoreći dušikove spojeve koji su lako topljivi u vodi. Nastala dušična kiselina zajedno s kišom ulazi u tlo, gdje se pretvara u dušično gnojivo.